Hey! Olsem wanpela saplaia bilong Dodine long Saina, planti taim ol i save askim mi sapos ol i ken yusim Dodine long ol diwai ti. Orait, yumi go insait stret long dispela topik na brukim i go daun.
Pastaim, Dodine em i wanpela gutpela - marasin bilong kilim ol binatang jem. Em i bin stap longpela taim na i bin kamap gutpela long daunim kain kain sik bilong ol 'fungal' long ol kain kain kaikai. Tasol taim yumi toktok long ol diwai ti, ol samting i save kamap hat liklik.
Ol diwai ti i narakain tru. Ol i gat wanpela kain ples we ol i save gro na ol i save pilim sampela kemikal. Dodine i wok long bagarapim ol sel bilong ol 'fungi', na i pasim ol long gro na i go long ol narapela hap. Long tingting, dispela i gutpela long ol diwai ti bikos planti taim ol i save kisim ol sik olsem 'anthracnose' na 'blight'.
Tasol, Saina i gat strongpela lo long yusim ol marasin bilong kilim ol binatang na ol binatang jem long ti. Gavman bilong Saina i wari tru long sefti bilong kaikai, na i stret long mekim olsem. Ti em i wanpela bikpela samting we Saina i save salim i go aut, na kwaliti na sefti bilong ti em i bikpela samting tru.
Pastaim long yusim wanpela kemikal long ol diwai ti, yumi mas meksua olsem em i bihainim ol nesenel standet. Ministri bilong Egrikalsa na Rurel Afeas long Saina i kamapim wanpela lista bilong ol marasin bilong kilim ol binatang na ol binatang jem we ol i orait long en bilong planim ti. Nau yet, mak bilong Dodine long dispela lista i no klia liklik.
Sampela risets i soim olsem Dodine inap long lukautim gut ol diwai ti long sampela sik bilong ol 'fungal'. Olsem, long sampela liklik - skel traim, ol i soim olsem em i save daunim hevi bilong 'anthracnose' long ol lip bilong ti. Tasol ol dispela traim i no planti, na ol i mas mekim moa bikpela stadi long kliagut long ol samting em i save mekim long ol diwai ti.
Wanpela bikpela wari em i stap yet bilong Dodine long ol lip bilong ti. Sapos i gat planti pipia i stap yet, dispela inap long bagarapim teis na kwaliti bilong ti. Na tu, bikpela mak bilong ol pipia i stap yet inap long kamapim hevi long helt bilong ol manmeri. Saina i no inap long kisim ol marasin bilong kilim ol binatang nogut insait long ti, na olgeta kemikal ol i yusim i mas bihainim ol dispela standet.
Narapela samting yu mas tingim em hevi bilong envairomen. Ol plantesen bilong ti i save stap long ol hap we i gat planti kain kain samting i stap laip. Sapos yu yusim Dodine dispela inap long bagarapim ol samting we i no - long dispela eria. Olsem, em inap long bagarapim ol gutpela binatang o ol liklik binatang bilong graun. Olsem na, yumi mas was gut taim yumi tingting long yusim Dodine long ol diwai ti.
Nau, yumi ken toktok long ol gutpela samting we inap kamap. Sapos ol i yusim Dodine long stretpela rot na insait long mak bilong lo, dispela inap long sevim ol fama bilong ti long planti hevi. Ol sik bilong 'fungal' inap long bagarapim tru ol kaikai bilong ti, na dispela i save mekim ol kaikai i no kamap gut na ti i no gat gutpela kwaliti. Taim ol i yusim Dodine, ol fama i ken lukautim ol diwai bilong ol na kisim planti kaikai moa.
Tasol hau bai yumi mekim gut wok bilong Dodine long ol diwai ti? Pastaim, yumi mas mekim moa wok painimaut. Ol saientis i mas mekim ol longpela - stadi long kliagut long olgeta samting Dodine i save mekim long ol diwai ti, envairomen, na helt bilong ol manmeri. Namba tu, yumi mas wok klostu wantaim ol 'regulatory authorities'. Sapos ol i laik yusim Dodine long ol diwai ti, em i mas go insait long wanpela strongpela tok orait proses.
Olsem wanpela saplaia bilong Dodine, mi save wok long painim ol rot bilong promotim gutpela na gutpela yusim bilong prodak bilong mipela. Mipela i gat strongpela tingting long givim gutpela - kwaliti Dodine we i bihainim ol intanesenel standet. Sapos Dodine i kisim tok orait long yusim long ol ti diwai long Saina, mipela bai mekim gut olsem ol kastoma bilong mipela i gat olgeta infomesen ol i nidim long yusim gut.
Sapos yu laik save moa long Dodine na ol rot bilong yusim long ol diwai ti, yu ken sekim dispela link4-testsdfgsdfg. Em i gat sampela gutpela infomesen we inap long helpim yu long kliagut moa long dispela topik.

Long pinisim, askim bilong sapos ol i ken yusim Dodine long ol ti diwai long Saina i stap yet long win. I gat ol gutpela samting na ol wari tu. Mipela i nidim moa risets na tok orait bilong ol reguletori pastaim long mipela i ken tok tru. Tasol olsem wanpela saplaia, mipela i redi long sapotim ti indastri long wanem rot mipela inap long mekim.
Sapos yu wanpela fama bilong ti o wanpela man i wok insait long ti indastri na yu laik toktok long yusim Dodine, yu ken toktok wantaim mipela. Mipela i ken toktok gut long hau Dodine i ken insait long wok bilong yu long planim ti.
Ol Refrens:
- Ol risets pepa bilong egrikalsa long yusim ol marasin bilong kilim ol binatang jem long planim ti
- Ol lo bilong kantri Saina long yusim ol marasin bilong kilim ol binatang long wokim ti
